Etnološko predavanje u Muzeju

U srijedu, 21. veljače u Gradskom muzeju Virovitica gostovao je Doc. dr.sc. Mario Katić s Odjela za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru. U sklopu svog gostovanja virovitičkoj publici održao je predavanje „Znamenja smrti“ na kojem je govorio o vlastitim istraživanjima mirila u Hrvatskoj, ali i o mjestima sjećanja te istraživanjima izvan Hrvatske. 

MIRILA su pogrebna kamena obilježja na Velebitu, na kojima je prema narodnim vjerovanjima ostajala duša pokojnika, dok je tijelo zakopano u grobu. Naime, stanovnici Velebita su nakon smrti, pokojnika nosili do groblja koja su bila udaljena i nekoliko kilometara. Otprilike na pola puta od kuće pokojnika i groblja nosači su se odmarali i na tome mjestu obilježili mirila. 

Rješenjem Ministarstva kulture RH od 2007. godine posmrtni običaji vezani uz mirila imaju svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra.

Nadovezujući se na predavanje autor je predstavio i svoju knjigu „Smrt u dalmatinskom zaleđu – mirila od rituala do teatra“ izdanoj u nakladi Ljevak 2017. godine. 

Više o istraživanju i knjizi

Autor Mario Katić nakon višegodišnjeg terenskog i arhivskog istraživanja na prostoru zaobalnog dijela primorske Hrvatske te uz osnovnu metodologiju rada – multilokalnu etnografiju – proširuje dosadašnja istraživanja koja su se fokusirala samo na religijsko-simboličkom značenju mirila tražeći davno izgubljeno značenje ove prakse. U ovoj knjizi priča o mirilima tu ne staje. Mirila su i dio puno širih praksi obilježavanja mjesta odmaranja s pokojnikom, ona su i nematerijalna kulturna baština Republike Hrvatske, turistička atrakcija, izvedbena umjetnost i mjesto sjećanja. Promjenom životne svakodnevice, pojavom turizma, djelovanjem nekoliko pojedinaca mirila su od gotovo nestale religijsko-simboličke prakse postala nematerijalna kulturna baština i turistička atrakcija južnoga Velebita. Promjenom životne svakodnevice i institucionaliziranjem smrti mirila su u Bukovici i nekim dijelovima Zagore postala mjesta tjelesnoga društvenog sjećanja. Služeći kao inspiracija Josipu Zankiju, mirila su postala i izvedbena umjetnost. Autor u knjizi razmatra i širi, europski kontekst praksi obilježavanja mjesta odmaranja s pokojnikom u kojem pokazuje nesumnjivo postojanje dviju razina ovih praksi. Prva je mjesto odmaranja i obilježavanja mjesta odmaranja, praksa koja je zabilježena u gotovo cijeloj Europi. Druga je oblik regionalnih specifičnosti kao što su mirila, karsikko, offerkast, cairns i križ-drvo.

 

 

O knjizi su napisali:

Ova će monografija biti vrlo zanimljiva ne samo istraživačima na polju humanistike i društvenih znanosti u Hrvatskoj i u cijeloj Europi nego također i profesionalcima na polju turizma i obrazovanja te široj javnosti koju zanima nacionalna i lokalna baština.

doc. dr. Katja Hrobat Virloget

Autor je i u metodologiji primijenio raznovrsnost etnološke i kulturnoantropološke metode, kao što su intervju (strukturirani i polustrukturirani), promatranje sa sudjelovanjem, studije slučaja i multilokalnu etnografiju. 

prof. dr. sc. Jadranka Grbić Jakopović

Knjiga proširuje i produbljuje područja kulturnoantropološkoga istraživanja inovativnim metodama na polju teorije i metodologije, usavršava terminologiju, otvara nove uvide u proces primjene metodologije u praksi, no ipak ostavlja prostora za daljnja promišljanja i istraživanja. Na kraju čitatelj ne samo da zna više o mirilima nego i o sebi samome. 

prof. dr. Andrej Pleterski