Utvrda

Srednjovjekovna nizinska utvrda u Virovitici porušena je izgradnjom Dvorca Pejačević početkom 19. stoljeća. Danas na nju podsjeća samo konfiguracija tla (povišeni plato i opkop) dok se temelji nalaze pod zemljom.
U okviru obnove gradskog parka od 1999. godine provode se sustavna arheološka iskopavanja virovitičke utvrde financirana od Ministarstva kulture i Grada Virovitice. Iskopava se utvrda iz 15. stoljeća, i to na dvije lokacije, u zapadnom i sjeveroistočnom dijelu parka. Povijesni izvori nam govore da je u to vrijeme u privatnom posjedu braće Marczaly. U zapadnom dijelu se iskopava Zapadni ulaz u utvrdu s pilotima mosta, a sjeveroistoku parka temelj kule.
Do sada je u cijelosti otkopan unutrašnji prostor Zapadnog ulaza dužine 10 m, širine 3 m i visine 2,50 m. Ispred njega su bili postavljeni heroldi i grb grofa Pejačevića, koji su krasili perivoj nakon izgradnje Dvorca. Kamena kompozicija je stajala ovdje do 1946. godine, kada su zatrpani, da bi se tek arheološkim iskopavanje 1999. godine ponovo otkopali. Njihovim izmještanjem i restauracijom postao je vidljiv srednjovjekovni zid iz 15. stoljeća građen od cigle, u donjem dijelu od klesanog kamena.
Daljnjim iskopavanjem su na 3 m dubine pronađeni drveni piloti mosta. Do sada je utvrđena južna granica mosta, a iskopavanjem se utvrđuje raspored pilota mosta i stupanj očuvanosti.
Temelj kule je kružnog oblika, promjera 16 m, a građena je od lomljenog kamena i cigle, povezanih žbukom. Vanjski plašt zida je do sada iskopan do dubine od 3, 80 m.
Izgled utvrde iz 13. stoljeća nije nam poznat ,jer najranije grafike potječu iz 17. stoljeća i prikazuju utvrdu u kasnijoj fazi, a ista još nije arheološki dokazana. Naime, iskopavanjem još nismo dospjeli do nižih slojeva gdje je očekujemo, ali sa sigurnošću možemo tvrditi da je bila na ovom mjestu, na povišenom platou, možda od drveta i znatno manjih dimenzija.
Grof Pejačević je u znatnoj mjeri koristio utvrdu iz 15. stoljeća za izgradnju Dvorca početkom 19. stoljeća, pa je tako vidljiv prozor od kamena u prizemlju.
Kasnije korištenje utvrde je osim Zapadnog ulaza vidljivo na primjeru Kule, koja je korištena kao obiteljska kapelica Pejačevića, a kasnije kao oratorij.

Geofizička snimanja pokazuju sačuvanost južne kule, također kružnog oblika i bedem, i objekt u sredini platoa. Daljnja iskopavanja bi trebala potvrditi ove snimke, te tako dokazati pravokutni izgled virovitičke utvrde sa četiri kule.