Otovrena foto izložba sakralnih motiva Virovitičko-podravske županije

fotografije: Marin Franov

U Gradskom muzeju Virovitica, u sklopu obilježavanja Dana Virovitičko - podravske županije, župan Virovitičko - podravski, Tomislav Tolušić otvorio je izložbu fotografija pod nazivom „Sakralni motivi Virovitičko - podravske županije". Izložba fotografija djelo je trojice autora, Ivana Šempera, Matije Turkalja i Kristijana Toplak te obuhvaća opus od 75 fotografija nastalih na području Virovitičko - podravske županije, od crkava, samostana, kapelica, do motiva, primjerice, križeva uz cestu.

O izložbi i radovima trojice autora, pred sedamdesetak nazočnih, uvodnu riječ dao je Josip Strmečki, govoreći o vrijednostima navedenih fotografija koje će i nadalje biti izložene u Gradskom muzeju u Virovitici. Inače, predgovor je fotografijama, u prigodnom katalogu napisala, profesroica umjetnosti i filozofije, Mihaela Kulej koja je o navedenim motivima između ostalog zapisala:

„Posebnost je fotografije njena pomalo svemoguća izražajnost. Ona može biti sasvim pristupačan medij za obilježavanje različitih životnih situacija pojedinaca, ali može biti i sredstvo kojim ćemo u nekoj zahtijevnijoj situaciji naglasiti trenutak, atmosferu i kompoziciju te tako dosegnuti kategoriju subjektivnog izraza koji stremi umjetničkom. Fotografije s temom sakralnih motiva Virovitičko-podravske županije teže upravo onom prvom i najprirodnijem zadatku umjetničke fotografije – kompoziciji, odnosno kadru. No, dobar kadar ili cjelovita kompozicijska cjelina, nisu dovoljni za postizanje dobre fotografije jer ona teži usaglašavanju mnoštva čimbenika. Sukladno tome, kompozicijski čista fotografija i dalje može biti nezanjimljiva i dosadna. Fotografije koje tvore izložbu „Sakralni motivi Virovitičko – podravske županije“, dobar su primjer postizanja atmosfere i priče u iskazu s jedne strane, te naglašavanja detalja nasuprot cjeline s druge strane.

Moram primjetiti i da je sam motiv vrlo zahvalan objekt za postizanje atmosfere jer nam je svima dobro poznat osjećaj iste te atmosfere kada prijeđemo granicu materijalnog i zakoračimo u duhovno, uđemo u crkvu. Izražajnost koju koriste sva tri autora je inzistrianje na detalju u kadriranju, posebno naglašavnjem odnosna jasno-nejasno; odnosno želja za prikazivanjum cjeline kroz perspektivna izobličenja kojima tvore zanjimljive vizure poznatih nam objekata. Isto tako zanjimljivi su odnosi svjetla i sjene koji se temelje na tipu rasvjete (meke ili kontrastne) i količine rasvjete (prevladavanju svjetlosti ili tame) i kakvoće rasvjete. Fotografije su skladne u kompoziciji i nekako fluidne u atmosferi, te samim tim ostvaruju komunikaciju na relaciji promatrač-fotograf i tako postižu svoju temeljnu ideju – cjelovitost prizora u kompoziciji, priči, atmosferi i poruci.“