Arheološka zbirka

Arheološka zbirka Gradskog muzeja sadrži arheološke nalaze (najčešće od keramike, kamena, metala, stakla) prikupljene većinom arheološkim iskopavanjima, a manje obilaskom terena otkupom ili poklonom. Arheološki nalazi potječu s nalazišta iz Virovitice i okolice u vremenskom rasponu od pretpovijesti do kasnog srednjeg vijeka. Izbor arheoloških nalaza posjetitelji mogu razgledati u stalnom postavu Gradskog muzeja ili na povremenim izložbama. O arheološkoj zbirci od 1986 godine brine kustos arheolog Silvija Salajić, ujedno i prva stručna osoba za arheologiju od osnutka Muzeja.

Najstariji izlošci u stalnom postavu pripadaju neolitiku (6000 - 3500 godine prije Krista)

To je vrijeme velikih promjena, prestanak nomadskog načina života i prelazak na sjedilački način. S tim u svezi se grade zemunice, započinje poljoprivreda, pripitomljavanje životinja. Usporedo se razvija lončarstvo i tkanje, doduše na primitivnom, uspravnom tkalačkom stanu. Najstarija kultura iz tog razdoblja mlađeg kamenog doba je starčevačka kultura, poznata po nalazištu u Pepelanama. Tamo je 1984 godine uz rječicu Brežnicu iskopan dio zemunice s pripadajućom keramikom jednostavnih ukrasa, za svakodnevnu upotrebu, ali i žrtvenik i slikana keramika( geometrijski motivi ). Od litičkog materijala zastupljeni su žrvnjevi, sjekire, nožići, strugala, svrdla. Slijedi kultura Malo Korenovo iz Špišić Bukovice, sopotska kultura (Pepelane tip i brezovljanski tip) sa sličnim kamenim izrađevinama, ali s različitim ukrasima na keramici, što određuje njihovu kulturnu pripadnost. Eneolitik ili bakreno doba je vrijeme pronalaska metala, koji je bitno promijenio način ratovanja i polako doveo do socijalnog razdvajanja. Ta nemirna vremena se osjećaju i na našim prostorima pa se naselja grade na sigurnijim, skrovitijim mjestima. Lasinjska kultura je jedna od kultura koja obilježava eneolitik. Kod nas je ustanovljena u Jasenašu. Iskopavanje nam je pružilo uvid u raznolik inventar jama koje su se nalazile uz nadzemne kuće i zemunice. A nalaz figure psa u jednoj od njih nam svjedoči da se stanovništvo osim poljoprivrede bavilo i stočarstvom.
Iz ranog brončanog doba su izloženi keramički ulomci iz Retz Gajary kulture s devetog ribnjaka u Virovitici.

Kameni alat i oruđe s keramikom iz mlađeg kamenog i bakrenog doba iz okolice Virovitice

Pod nazivom virovitička grupa krije se najstarija faza Kulture žarnih polja u kasnom brončanom dobu (13st. pr. Krista) ustanovljena u Virovitici, na ciglani Nemeček. Kultura žarnih polja i ovdje ima sve karakteristike, kao na ostalim nalazištima u srednjoj i južnoj Evropi. To su groblja paljevinskog tipa s pohranom pepela u urne s brončanim prilozima, koji su nekada pripadali pokojniku. U Gradskom muzeju su izložene brončane igle i manji bodež. Tipovi i oblici posuda su vrlo raznoliki, izrađeni rukom , najčešće s bradavičastim ukrasom.

Razni oblici keramičkih posuda iz kasnog brončanog doba koji pripadaju virovitičkoj grupi Kulture žarnih polja pronađeni su prilikom arheološkog iskopavanja na ciglani Nemeček 1968. godine.

Dolazak Kelta na naše prostore donosi nove promjene, od kojih je najznačajnije lončarsko kolo i kovanje novca. Od 1993. godine traje iskopavanje keltske nekropole u Zvonimirovu. U Muzeju su izloženi dijelovi jednog ratničkog groba iz 3.st. pr. Krista.

Osvajanjem i osnivanjem provincije Panonije u 1 stoljeću od strane Rimljana započinje, za ove prostore, novo razdoblje, gdje osvajači donose tekovine svoje civilizacije, što je domorodačko stanovništvo teško prihvaćalo. Rimsko doba(1-5 st.) je najviše zastupljeno s nalazima iz Orešca, gdje se nekad nalazio rimski Bolentio, naselje uz magistralnu cestu Poetovio-Mursa(Ptuj-Osijek) zabilježen na Peutingerovoj karti. U vitrini je izložen nakit od staklene paste, brončane fibule (kopče), ključ, zvonce, keramičke posude i ulomci fresaka. Staklene zdjelice potječu iz Požara u Virovitici, a kasnoantička, lukovičasta fibula i novčići cara Konstantina iz groba rimskog vojnika na prvom ribnjaku. Nalazi iz Virovitice upućuju na rimski Sirotis, također zabilježen na karti, ali još neistražen. U Špišić Bukovici je bila rimska postaja Cucconis, vjerojatno samo prenoćište za kratak odmor i promjenu konja na dugom putu.

Maketa rimske kuća (izradio Zlatko Kovačević) i predmeti od stakla, bronce, željeza i keramike u vitrini, s rimskog nalazišta "Bolentio"? u Orešcu.

Zanimljiva je maketa bogataške rimske kuće koju je izradio nastavnik tehničkog odgoja Zlatko Kovačević i poklonio Muzeju.
Srednjovjekovno razdoblje je obilježeno bjelobrdskom kulturom iz 11 stoljeća. Luksuzne, lijevane brončane i srebrne naušnice, karičice, prsteni i privjesci pronađeni su iskopavanjem kosturnog groblja na redove u Zvonimirovu. Izložene su brončane karičice sa S-završetkom bjelobrdske kulture s prvog iskopavanog lokaliteta u Starom Gracu, daleke 1953 godine.

Nakit iz grobova bjelobrdske kulture 11. stoljeća iz Zvonimirova.

Pored iskopavanja u Zvonimirovu, gdje se pronalaze keltski i bjelobrdski grobovi u tijeku je i iskopavanje sakralnog objekta srednjovjekovnog objekta i groblja na lokalitetu Kliškovac u Suhopolju koje vrši Institut za arheologiju u Zagrebu.

Zadnjih desetak godina polaže se više pažnje srednjovjekovnoj virovitičkoj utvrdi, čije iskopavanje je u tijeku. Iskopavanje je povjereno Gradskom muzeju, autorici ovih redaka, u okviru obnove gradskog parka u Virovitici. Iskopavaju se dijelovi utvrde iz 15 i 16 stoljeća. U !5 stoljeću su utvrdu već sagradili braća Marczaly, a virovitičko imanje je prvi puta u privatnom vlasništvu. Međutim, 16 stoljeće je vrijeme zaposjedanja Virovitice od strane Turaka, kada se pojačava utvrda, jer se Virovitica našla na granici dva carstva, austrijskog i osmanskog.

Arheološki nalazi keramičkih posuda, pećnjaka, kamene kugle i drške noža s najnovijih iskopavanja virovitičke srednjovjekovne utvrde u gradskom parku.

Do sada je pronađen ulaz u podzemni prolaz, piloti mosta i drveni kolci isprepleteni šibljem koji su štitili jarak od obrušavanja, sve na južnom opkopu, prije proširivanja i izgradnje gradskog bazena 1991 godine. Zatim je otkopan zapadni ulaz u utvrdu s ostacima bedema iz 15 stoljeća, zatrpan 1946 godine. Ispred zazidanog ulaza je grof Pejačević postavio svoj obiteljski grb kojeg pridržavaju heroldi (srednjovjekovni čuvari grba),isklesani u kamenu. U tijeku je iskopavanje temelja okrugle, srednjovjekovne kule iz 16 stoljeća na sjeveroistočnom platou gradskog parka i drveni piloti srednjovjekovnog mosta iz 15 stoljeća ispred ulaza u utvrdu u zapadnom dijelu parka.

U Muzeju su pored grafičkih prikaza virovitičke utvrde izložene keramičke posude i pećnjaci, kamena i olovna kugla, te drška noža od obrađene kosti. Detaljnije o virovitičkoj srednjovjekovnoj utvrdi može se saznati iz kataloga izložbe tiskanog 2008. godine uz izložbu "Srednjovjekovna nizinska utvrda u Virovitici".